Facebook Instagram Pinterest Google + LinkedIn
Zovem se Valerija, rođena sam u Novom Sadu gde i dalje živim i radim.
Iako volim prirodu ali podjednako i velike i male sredine, moj izbor je ipak ostao moj grad.
POSJETI DUĆAN ČUDESNA PETLJA – CHARMING TOUCH

U njemu mogu da se pružim od ravnice do “planice”, da vozim bajs, idem na plažu, lutam po Fruškoj i berem lekovito ili jestivo bilje, posećujem svetinje.
Sve ovo ne pričam bez razloga jer sam, pored osnovnog zanimanja, imala privilegiju da volontirajući pišem istoriju Novog Sada. E, da, da li znate da moj grad ima svoju Enciklopediju i to je jedan od poslova na kojima sam radila i zbog kojeg sam ponosna.

Čudesna petlja – Charming Touch
Posjetite Dućan

Drugi je upravo ovaj – Rukodelnica Čudesna petlja. Pletem-štrikam, kukičam-heklam, vezem. Otvorena ne tako davno, 2016. Čudesna petlja se izdvojila jer radim zaboravljene delove ženske garderobe: lizeze, rukavice bez prstiju, šešire… one delove koji naglašavaju ženstvenost – davno zaboravljenu kategoriju. Volim da radim i ukrase, neobične, one koje domu daju toplinu!

Akcija, koju sam prošle godine pokrenula putem facebooka – Podržimo rukotvorce kad dolaze praznici, naišla je fantastičan odziv. I dalje nastavljam s “tihom borbom” da se ručni rad više ceni, da se koriste domaći materijali, da se radi s prirodnim materijalima…
Ali o tome možemo više razgovarati i deliti mišljenja.
Moj svet je čudesan, volim da delim znanje i iskustvo, zato me možete kontaktirati na mejl
Posjeti Čudesnu petlju na društvenim mrežama
Facebook Instagram Pinterest Google + LinkedIn

Još u davnom XII vijeku, kineski seljaci su kreirali papirne ukrase sa ciljem ukrašavanja prozora, lampi, poklona i drugih predmeta. Ova praksa i ekspertiza sa makazama potiče od nomada Istočnog Sibira i njihovog ukrašavanja nadgrobnih spomenika. Germanski i poljski umjetnici su takođe vjekovima koristili izrezan papir. Poljske žene i djeca, posebno, su razvili nevjerovatne vještine sa savijenim papirima ukrašavajući predmete motivima ptica, životinja i cvijeća
Sa sve većom potražnjom i činjenicom da velika većina nije mogla priuštiti djela majstora tog vremena, tehnika se jednostavno rodila. Crteži i djela majstora su kopirana, rezana, lijepljena i lakirana dok nisu poprimala obrise originala. Tokom XVIII i XIX vijeka tehnika biva sve šire primjenjivana – “tehnika siromašnih umjetnika”. Mada ulazi na vrata dvora Luja XV.